Fishing Shop Palma

Ribolovne vode županije Koprivničko-križevačke

VODENE POVRŠINE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

RIBOLOVNI TERENI

KOPRIVNICA

RIJEKA DRAVA I MURA, JEZERA ŠODERICA, JEGENIŠ, GABAJEVA GREDA, VIDAK, BETONARA, AUTOPUT, JEŠKOVO, ŠLOPROG, KENCEL, LEDINE, LOKA 1 I 2, KUZMINEC, DEZINFEKCIJA, TRAMVAJICA I MNOGE MANJE MRTVICE POTOCI

ĐURĐEVAC

RIJEKA DRAVA, JEZERA ČINGI LINGI, SEKULINE, GAT, DRNIĆ, PJESKARA, KALINOVAC,STARA DRAVA I MNOGE MANJE MRTVICE I POTOCI

KRIŽEVCI

UMJETNA JEZERA RAVENSKA KAPELA I ČABRAJI, BAJER KRIŽEVCI I POTOCI

NAPOMENA

PREĐITE PREKO TOČAKA NA KARTI MIŠEM I SAZNAJTE DETALJE O POJEDINIM RIBOLOVNIMTERENIMA

Tekućice

Prirodni elemenat morfoloških karakteristika terena su vodeni tokovi. Osnovna karakteristika tekućica Županije i njezine okolice je da su u prošlosti često mijenjale svoje tokove, sve dok ih čovjek nije primirio. Hidrografska mreža pripada dravskom i savskom slivu.

Osnovno obilježje hidrografije je rijeka Drava. Ukupna duljina rijeke Drave je 695 km, od toga je u Hrvatskoj 314 km, a na području Koprivničko-križevačke županije duljina toka Drave je 64 km. S obzirom da se izvorište i gornji dio sliva nalazi u području Alpa, Drava ima fluvijalno-glacijalni režim toka. Najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza, a prosječno najveći mjesečni protoci javljaju se u lipnju. U ovom dijelu svoga toka ona pravi niz mrtvaja i riječnih otoka, a u lijevom i desnom zaobalju je nekoliko mrtvaja. Drava ovdje ima još uvijek značajan pad. Protok joj je brz i izaziva jaku eroziju obale. Istovremeno joj je i akumulacija pješčano-šljunkovitih nanosa velika te se zbog toga izdiže njeno korito od okolnih terena. Drava ima mnogo pritoka od kojih su najveći: Gliboki potok, Koprivnička rijeka, Bistra, Komarnica, Zdelja, Rogstrug i Čivićevac. Oni su svoja korita usjekli u šljunčanu podlogu, a u svojim donjim djelovima su regulirani.

Savskom slivu pripada dio tekućica s područja Kalnika i kalničkog Prigorja i to su uglavnom manji vodotoci (Glogovnica, Vrtlin, Koruška, Črnec, Kamešnica). Sve su to pritoke rijeke Česme.

Svi vodotoci osim rijeke Drave imaju pluvijalni (kišni) režim, s maksimalnim protocima u proljeće (ožujak-travanj). Kvaliteta vode u svim vodotocima ugrožena je zbog ispuštanja otpadnih voda i odlaganja smeća, što predstavlja opasnost za izvore pitke vode.

Rijeka Drava s pritocima

Drava je dominantan vodotok na području Županije te je recipijent mreži vodotoka koja je razvijenija na desnoj obali, a čine je Gliboki sa pritocima Segovinom i Rasinjom, Bistra sa pritocima Koprivnicom, Komarnicom, Lipovcem i Zdeljom te mnogobrojni pritoci vodotoka Rog-Strug. Na lijevoj se obali nalaze potoci Ždalica i Izidorius. Vodotoci na desnoj obali izviru na području Bilogore pa im tokovi imaju brdsko-nizinski karakter dok su oni s lijeve strane tipično nizinski. Ukupna dužina kanala u dravskom porječju iznosi 858 km, a eksploatacijom šljunka i pijeska nastala su tri umjetna jezera: Šoderica, Jegeniš i Čingi-Lingi.

Vodni režim Drave je fluvijo-glacijalni sa najvećim vodostajem i protocima u svibnju i lipnju, a najnižim u siječnju i veljači. Srednji mjesečni protoci, u gornjem dijelu toka kroz županiju, kod Botova u lipnju iznose 783 m³, a nizvodno, kod Novog Virja 744 m³, dok su u siječnju kod Botova 350 m³, a kod Novog Virja 327 m³. Srednji godišnji vodostaji se kod Botova kreću od 105 cm do 511 cm, dok kod Novog Virja njihove najniže vrijednosti iznose 93 cm, a najviše 219 cm. Prirodni režimi toka Drave se mijenjaju pod utjecajem 23 elektrane s akumulacijama izgrađene na uzvodnom toku rijeke (u Austriji, Sloveniji te tri u Hrvatskoj), zbog prirodnog usijecanja riječnog korita koje je pojačano eksploatacijom šljunka i pijeska te globalnih trendova sniženja minimalnih godišnjih protoka kojima je uzrok povećana potrošnja vode koja opterećuje slivove. Uslijed navedenih i drugih regulacijskih radova te gradnjom nasipa uz dio toka rijeke, smanjeno je njeno meandriranje te je znatno umanjena opasnost od izlijevanja Drave iz korita.

Uz njeno značenje dijelom pogranične rijeke (u Koprivničko-križevačkoj županiji su to i rijeka Mura do svoga ušća u Dravu u dužini toka od 7 kilometara te potok Ždalica u prekodravskom dijelu županije) uz Dravu je vezano ili se planira razvit niz djelatnosti: eksploatacija šljunka i pijeska iz vodotoka, korištenje vode u energetske svrhe, navodnjavanje i odvodnja, uređenje vodotoka za plovidbu, suzbijanje štetnog djelovanja vode te zaštita od zagađenja.

Vodotoci sliva rijeke Glogovnice

Područje županije koje gravitira gradu Križevcima većim dijelom pripada slivu rijeke Glogovnice, pritoku rijeke Česme koja se ulijeva u Savu. Najveći pritoci Glogovnice su Kamešnica, Črnec, Koruška i Velika koji izviru u Kalničkom gorju te imaju kombinirani brdsko-nizinski karakter. Tok tih potoka i njihovih pritoka je reguliran u ukupnoj dužini od 225 km dok je neregulirano ostalo 180 km vodotoka. Dužina izgrađene kanalske mreže na komasiranom području iznosi 28 km. Izgrađen je i sistem od 16 vodnih stepenica čime je djelomično ostvarena zaštita od erozija i bujica. Kao zaštita od poplava grada Križevaca izgrađene su dvije od tri retencije za sploštenje vodnih valova, a postoji potreba za izgradnjom novih akumulacija kako bi se regulirao neujednačen režim dotoka vode tijekom godine, omogućilo navodnjavanje poljoprivrednihpovršina te poboljšala vodoopskrba koja će se unatoč postojanju većeg broja vodonosnika na ovom području pokazati kao problem zbog njihove relativno slabe izdašnosti.

Stajaće vode

U stajaće vode ubrajaju se : jezera, bare i mrtvaje. Uslijed eksploatacije pijeska i šljunka, nastao je niz antropogenih jezera neposredno uz rijeku Dravu: Jegeniš, Šoderica, Jeđut, Čingi - Lingi, Separacija, Sekuline, Novo Virje, Kingovo, Podravske Sesvete, Ferdinandovac. Najveće je Šoderica s površinom 360 ha, Jegeniš 60 ha i Čingi Lingi koji se sastoji od tri jezera ukupne površine 50 ha. Još uvijek se vrši eksploatacija na ovim jezerima tako da se povećava njihova površina. Jezera su izložena procesu eutrofikacije. TrebaMrtvaje su nekadašnja korita rijeke Drave, a najveće su: Đelekovačka, Osredek, Bakovci, Lepa Greda, a bare: Čambina i Ješkovo.

NAJPOZNATIJE RIBOLOVNE VODE

Rijeka Drava Rijeka Drava izvire u Italiji kod Tolbaškog polja na 1192 m. nadmorske visine. Drava je desna pritoka rijeke Dunav i ulijeva se u njega na 78 m. nadmorske visine kod mjesta Aljmaš na 1382,5 km. rijeke Dunav. Dužina rijeke Drave je 739 km. a širina u srednjem i gornjem toku kreče se između 50 i 370 metara. Glavne pritoke su Mura, Dravinja, Bednja i Karašica . Plovni put rijeke Drave podijeljen je u dva sektora : od ušća do Osijeka ( 21 km. ) i od Osijeka do Belišća ( 54 km. ), plovidba se odvija sa manjim brodovima i u gornjem toku do cestovnog mosta kod mjesta Repaš na 207,5 km. Rijeka Drava kroz županiju Koprivničko-križevačku ima karakteristike srednjeg toka i teče u dužini od 65 km., od cestovnog mosta kod Donje Dubrave do 177 km. rijeke Drave kod Mekiša. Na tom djelu Dravu prelaze tri mosta i to željeznički i cestovni kod Botova na 227 km. i cestovni kod Repaša na 207,5 km., te tri skelska prijelaza : kod Legrada što je i ujedno povremeni granični prijelaz na 237 km., kod mjesta Brodić na 183 km. te kod Mekiša na 180,5 km. Svojim tokom kroz županiju Koprivničko-križevačku rijeka Drava na pet mjesta ulazi i u republiku Mađarsku i to : - ulazi na 199 km. izlazi na 198km. - ulazi na 195 km. izlazi na 193,5 km. - ulazi na 192 km. izlazi na 187 km. - ulazi na 185 km. izlazi na 184 km. -ulazi na 182 km. izlazi na 180,7 km. U ljeti i zimi karakterizira ju niski vodostaj dok u preostala dva godišnja doba vodostaj zna biti vrlo velik. Prema vodomjernoj stanici Botovo određuje se vodostaj za naše područje rijeke Drave, te se prema njemu kod visokog vodostaja postavljaju razne mjere za obranu od poplave ( 410-priprema, 450-redovna obrana , 520-izvanredna obrana, 600-izvanredne mjere). Brzina rijeke Drave ovisi o protoku rijeke koji opet ovisi o godišnjem dobu i režimu rada Hidroelektrana poglavito o hidroelektrani « Donja Dubrava «, godišnja prosječna brzina iznosi 1-1,5 m/s . Rijeka Mura Rijeka Mura teče kroz Koprivničko-križevačku županiju u dužini od 9 kilometara, kao brza i mutna nizinska rijeka nije pogodna za kupanje . Na istoj zbog rezervata Veliki pažut nema mogučnosti prilaza rijeci osim kod skele u Donjoj Dubravi.	Jezero Šoderica Jezero „Šoderica“ nalazi u sjevernom području Koprivničko- križevačke županije uz graničnu crtu Republike Mađarske, oko 15 kilometara od grada Koprivnice. Vodena površina jezera je oko 360 hektara te je kao takva najveća u Podravini. Jezero se proteže od sjevera prema jugu u dužini od dva kilometra te od zapada prema istoku u širini od 100 do 500 metara. Sam oblik jezera ima oblik potkovice. Na samom jezeru nalaze se tri nenaseljena otoka. Dubina ne prelazi 12 metara, voda ima karakterističnu zelenkastu boju a u proljeće i zimi vidljivost do max. 7m. Na dubinama od 6 metara vidljivost je slaba max. do 1m. Ljetne temperature vode su do 25C. U jezeru buja gusta vegetacija pa je veći dio jezera prekriven jezerskom travom .Na sjevernoj obali nalazi se turističko naselje s preko 400 vikend objekata, dva restorana i jednom trgovinom, mješovite robe. Jezero Jegeniš Jezero Jegneniš nalazi se u sjevernom djelu Koprivničko-križevačke županije uz graničnu crtu Republike Mađarske, na 2 kilometra sjeverno-zapadno od željezničke stanice Botovo i na 1 kilometar sjeverno-istočno od sela Đelekovec. Glavno jezero proteže se od istoka prema zapadu u dužini od 750 metara, te od sjevera prema jugu u širini od 300 metara. Sam oblik jezera je elipsast. Oko jezera nalaze se tri manja jezera .Dubina jezera ne prelazi 12 metara, a horizontalna vidljivost je do 3 metra. U ljeti temperatura vode doseže do 25 C, dok u zimi dolazi do smrzavanja površine jezera. U samom jezeru buja vegetacija pa je veći dio jezera prekriven jezerskom travom . Mrtvica Đelekovec Jezero se nalazi blizu naselja Đelekovec a s istočne strane graniči s umjetno nastalim jezerom-šljunčarom Jegeniš. Jezero je bivši dravski rukavac potkovastog oblika a prema tijeku prirodnih procesa, kao vodeni bazen pripada među najstarije u ovom dijelu Podravlja. Dugo je oko 1.5 km, prosječne širine od 40 do 100 metara sa širokim pojasom niske, šikaraste i šumske vegetacije po rubovima i u unutrašnjem dijelu potkove. Dubina mu varira od 0.5 do 3 metra.
Jezero Gabajeva Greda Jezero « Gabajeva Greda « nalazi se na sjeverno-istočnom djelu županije koprivničko-križevačke uz rijeku Dravu, 500 metara istočno od sela Gabajeva Greda. Na glavno jezero dolazi se sa prometnice Gabajeva Greda- Molve te se u nastavku od glavnog jezera makadamom stiže na preostala četiri jezera. Glavno jezero je veličine 500x200 metara, dok su ostala četiri podjednake veličine cca. 200x100 metara. Dubina glavnog jezera iznosi cca, 35 metara. Horizontalna vidljivost svedena je na nulu zbog daljnjeg iskopavanja šljunka, a u periodima kada plovni bager ne kopa vidljivost može biti do cca. 3 metra. U ljeti temperatura doseže 23 C na površini, dok se u dubini temperatura vode ne diže iznad 10 C. U samom jezeru nema vegetacije zbog smanjenog propuštanja svjetlosti.	Jezero Ješkovo Jezero Ješkovo nalazi se u koprivničko-đurđevačkom Prekodravlju blizu naselja Gola. Jezero je bivši dravski rukavac potkovastog oblika čiji su krajevi okrenuti lijevoj obali rijeke Drave. Kraci potkove razmaknuti su međusobno oko 80 metara, a širina vodotoka iznosi 200 do 400 metara, uključujući i pojas trščaka. Ukupna površina mu je oko 1.4 kilometar kvadratni. Dubina jezera ne prelazi 5 metara, dno je izrazito muljevito a vidljivost je slaba. U jezero buja vegetacija pa su dijelovi jezera prekriveni jezerskom travom i lopočima što otežava samu ronilačku intervenciju. U ljeti temperatura vode doseže do 25 C, dok u zimi dolazi do smrzavanja površine jezera. Na obalnom dijelu nalaze se ribičke drvene nastambe i ribičke «trepe».
Jezero Vidak Jezero Vidak nalazi se u sjevernom području Koprivničko-križevačke županije, zapadno 500 m od ceste Torčec-Đelekovec. Jezero je elipsastog oblika nastalo iskapanjem šljunka, površine oko 12 hektara. Dubina ne prelazi 8 metara a vidljivost može biti do cca. 3m. U ljeti temperatura doseže 23 C na površini, dok zimi dolazi do zaleđivanja jezera.	Jezero Betonara Jezero Betonara nalazi se u sjevernom području Koprivničko-križevačke županije, istočno 500 m od mjesta Đelekovec. Jezero je nastalo iskapanjem šljunka, površine oko 6 hektara. Dubina ne prelazi 7 metara a vidljivost može biti do cca. 3m. Dno jezera je šljunkovito, vegetacija buja samo u manjim dubinama (do 3 m). U ljeti temperatura doseže 25 C na površini, dok zimi dolazi do zaleđivanja jezera.
Jezera Autoput Jezera Autoput nalaze se u sjevernom području Koprivničko-križevačke županije, sjeverno 500 metara od naselja Drnje u blizini rijeke Drave ( 100 m ). Sastoji se od 15-ak jezerca u kojima je u fazi visok stupanj eutrofizacije tako da su većina od njih bare (mrtvice). U jezero buja vegetacija pa su dijelovi jezera prekriveni jezerskom travom ,lopočima i porušenima stablima. Dno je izrazito muljevito, vidljivost je slaba do 10 cm. Dubina varira od 0.5 do 4 metra. Obala je obrasla šikarom tako da je prilaz vozilom otežan.	Jezero Čambina Jezero Čambina nalazi se u koprivničko-đurđevačkom Prekodravlju, u njegovom najistočnijem dijelu, u kutu što ga zatvaraju lijeva obala rijeke Drave i državna granica s Republikom Mađarskom. Jezero je spojnim kanalom povezano s tokom rijeke Drave, a spojni kanal povezuje i istočni i zapadni dio jezera. Potkovastog je oblika s krajevima potkove okrenutim lijevoj obali rijeke Drave. Obuhvaća površinu od oko 50 hektara. Karakteristika jezera je da je relativno male dubine od 0,5 do 3 metra sa debelim slojem mulja i izrazitom vodenom vegetacijom. U širokom pojasu uz obalu rastu trščaci i rogozišta pa je prilaz vodi otežan. U fazi je visoki stupanj eutrofizacije tako da je «Čambina» barski ekosustav .
Jezera Kuzminec Jezera Kuzminec nalaze se u sjevernom području Koprivničko-križevačke županije, sjeverno 3000 m od mjesta Kuzminec. Jezero je nastalo iskapanjem šljunka, površine oko 6 hektara. Dubina ne prelazi 4 metara a vidljivost može biti do cca. 2m. Dno jezera je šljunkovito, vegetacija buja samo u manjim dubinama (do 2 m). U ljeti temperatura doseže 25 C na površini, dok zimi dolazi do zaleđivanja jezera.	Jezera Sigetec Jezera Loka 1 i 2 nalaze se u sjevernom području Koprivničko-križevačke županije, istočno 500 m od mjesta Sigetec. Jezera su nastalo iskapanjem šljunka, površine oko 7 hektara. Dubina ne prelazi 5 metara a vidljivost može biti do cca. 3m. Dno jezera je šljunkovito, vegetacija buja samo u manjim dubinama (do 3 m). U ljeti temperatura doseže 25 C na površini, dok zimi dolazi do zaleđivanja jezera. Jezera Ledine nalaze se zapadno 1000 m od mjesta Sigetec. Jezero je nastalo iskapanjem šljunka, površine oko 4 hektara. Dubina ne prelazi 5 metara a vidljivost može biti do cca. 2 m. Dno jezera je šljunkovito, vegetacija je bujna na cijeloj površini.
Jezero „Čingi Lingi“ Jezero „Čingi Lingi“ nalazi se u sjeverno-istočnom djelu županije Koprivničko-križevačke uz rijeku Dravu, četiri kilometra sjeverno od sela Molve te 500 metara sjeverno-istočno od naselja Donja Šuma. Jezero se proteže od sjeverno-istoka prema jugo-zapadu u dužini od 600 metara, te od zapada prema istoku u širini od 400 metara. Dubina jezera ne prelazi 35 metara. Tijekom cijele godine horizontalna vidljivost je vrlo dobra te doseže do pet metara. U ljeti voda na površini dostiže temperaturu do 25 C, a u dubini tokom cijele godine je vrlo hladna i ne prelazi 8 C. U jezeru se u pličinama ( do 4 m) nalazi mjestimično podvodna vegetacija. Karakteristika jezera su velike dubine blizu obale, te panjevi i porušena debla u plićacima. Na sjevernoj obali nalazi se turističko naselje sa više desetaka vikendica, te plaža sa ugostiteljskim objektom gdje se tokom ljeta skupi nekoliko stotina kupača. Uz jezero nalazi se manje jezero koje je fizički odvojeno i u njemu se vrši iskop šljunka.	Jezero Trepče Jezero «Trepče» nalazi se na sjeverno-istočnom djelu Koprivničko-križevačke županije uz rijeku Dravu u selu Novo Virje . Na jezero se dolazi sa prometnice Đurđevac-Ferdinand-Novo Virje. Veličina jezera je cca. 300x150 metara. U samom jezeru mjestimično buja vegetacija pa su dijelovi jezera prekriveni jezerskom travom . Voda ima karakterističnu zelenkastu boju dok je prozirnost jezera velika . Tokom cijele godine vidljivost je dobra te dostiže cca. 5 metara. U ljeti voda na površini dostiže temperaturu vode do 25 C, dok u zimi dolazi do smrzavanja površine jezera. Uz jezero prolazi ulica te su kraj samog jezera smještene obiteljske kuće. Samim time da se jezero nalazi u naseljenom mjestu a i time da je obala jezera uz prometnicu uređena ( skakaonice, igralište za odbojku i sl. ) oko tog dijela jezera se skuplja najveći broj kupaća. Na suprotnoj obali nalazi se neuređena obala tek mjestimično uređena mjesta za ribolov.
Jezero Separacija Jezero «separacija» nalazi se na sjevero-istočnom djelu Koprivničko-križevačke županije. Na jezero se dolazi sa prometnice Đurđevac-Kalinovac. Separacija se sastoji od dva jezera identične površine cca. 350x150 metara. Vlasnik Separacije je firma «Jata» iz Bjelovara. Jezero je ograđeno te je na ulasku.. Horizontalna vidljivost svedena je na nulu zbog daljnjeg iskopavanja šljunka, a u periodima kada plovni bager ne kopa šljunak vidljivost može biti do cca. 3 metra. U ljeti temperatura doseže 23 C na površini, dok u dubini temperatura vode se ne diže iznad 11 C. U samom jezeru nema vegetacije zbog smanjenog propuštanja svjetlosti. Na ulazu u jezero postoji jedan čvrsti objekt u kojem se nalaze djelatnici na iskopavanju šljunka, dok oko samog jezera nema čvrsto građenih objekata.	Jezera Sekuline Jezera «Sekuline» nalazi se na istočnom dijelu Koprivničko-križevačke županije uz rijeku Dravu. Do jezera se dolazi sa prometnice Koprivnica-Molve, 100 metara prije Repaškog mosta skreće se na makadamski put. Jezera se sastoje od desetak manjih i većih jezera. Za kupanje se koristi samo jezero kod ribičkog doma. Jezerom se koristi ribičko društvo «Šaran» iz Molvi. Na samom jezeru nalaze se čvrsto građeni objekti tj. ribički dom te nekoliko vikendica.. U manjem broju jezera mjestimično buja vegetacija pa su dijelovi jezera prekriveni jezerskom travom. Oko samih jezera uređena su mjesta za ribolov. Voda je karakteristične zelenkaste boje dok je prozirnost jezera dobra. Tokom cijele godine horizontalna vidljivost je dobra te dostiže cca. 5 metara. U ljeti voda na površini jezera dostiže temperaturu 25 C, dok u zimi dolazi do smrzavanja jezera.
Jezero Peskara Jezero «Peskara» nalazi se na sjeverno-istočnom dijelu Koprivničko-križevačke županije uz rijeku Dravu. Do jezera se dolazi sa prometnice Koprivnica-Đurđevac-Mekiš. Jezero se sastoji od jednog manjeg jezera površine cca. 150x100 metara te većeg jezera površine cca. 500x200 metara. Vlasnik jezera je firma «Podravina programat» iz Đurđevca. U manjem jezeru mjestimično buja vegetacija pa su dijelovi jezera prekriveni jezerskom travom i. Horizontalna vidljivost u većem jezeru svedena je na nulu poradi iskapanja šljunka dok je u manjem jezeru vidljivost cca. 3 metra. Oko velikog jezera uređena su mjesta za ribolov. U ljeti voda na površini jezera dostiže temperaturu 25 C dok u zimi dolazi do smrzavanja jezera.	Jezero Ravenska Kapela Jezero Ravenska Kapela se nalazi u jugozapadnom djelu Koprivničko-križevačke županije na području Križevca. Oko 2 km zapadno od sela Gregurovac u selu Ravenska Kapela. Jezerom gospodari Športski ribolovni klub „Križevci“. Jezero se proteže od istoka prema zapadu , elipsastoga je oblika. Površina jezera je oko 12 hektara a iskopano je u svrhe sportskog ribolova. Dno je muljevito, dubina ne prelazi sedam metara, horizontalne vidljivosti nema. U ljeti temperatura vode dostiže 25 C , dok zimi dolazi do smrzavanja površine jezera.
Jezero Čabraji Jezero Čabraji se nalaze u jugozapadnom djelu Koprivničko-križevačke županije na području Križevaca. Jezero se nalazi oko 1 kilometar sjeverno od sela Čabraji, 3 kilometra istočno od sela Ivanec. Jezerom gospodari Športski ribolovni klub „Križevci“. Jezerom gospodari Športski ribolovni klub „Križevci“. Jezero se proteže od sjeverno-istoka prema jugo-zapadu, elipsastoga je oblika. Površina jezera je oko 8 hektara a iskopano je u svrhe sportskoga ribolova. U ljeti temperatura vode dostiže 25 C , dok zimi dolazi do smrzavanja površine jezera. Dno jezera je muljevito a horizontalna vidljivost nikakva. Dubina jezera ne prelazi četiri metra.	Uz navedene vodene površine na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se manji broj manjih bara, potoka i ribnjaka koje nisu obuhvaćene ovim popisom, a većina se povremeno koristi za kupanje i sportski ribolov i druge sportsko-rekreativne sadržaje. Više informacija o određenim ribolovnim ternima potražite kod ŠRK koji gospodare određenim vodama ili postavite pitanje na forumu www.ribolov-koprivnica.com gje se uvijek nađe poznavatelj određenog terena.